Moslavačko vinogorje
Moslavina je kraj duge vinogradarske tradicije, a poduzeće Moslavačko vinogorje nositelj te tradicije u 20. stoljeću. Moslavačko vinogorje prošlo je dugačak put od osnivanja zadruge na početku 20. stoljeća do formiranja složenijih organizacijskih cjelina na kraju 20. stoljeća. Tijekom tog perioda ovo Vinogorje je bilo najvažniji promicatelj moslavačkih vina u Hrvatskoj i vinogradarstva u Moslavini.
Virtualnom izložbom "Moslavačko vinogorje" nastojimo prikazati razvoj vinogradarstva u Moslavini i osnovnu djelatnost Moslavačkog vinogorja u proizvodnji vina.
Autor izložbe. Dinko Džajo, arhivist
Izložbu za objavu na web-u pripremile: Valentina Radić, viši arhivski tehničar i Martina Badanjak, arhivist.
Geografska obilježja
Moslavačka gora ubraja se među stare planine. Obuhvaća oko 1350 km², sa najvišim planinskim vrhom Humkom od 489 metara nadmorske visine. Većim dijelom obrasla je srednjoeuropskim flornim sadržajima: bukvom, hrastom kitnjakom, grabom i drugim sličnim sadržajima. Niži dijelovi, pogotovo prema jugu, jugozapadu i zapadu, predstavljaju pejzažno privlačan kraj, složenih zemljopisnih osobina, koji privlači brojne turiste svake godine. Blagim padinama Moslavačka gora prelazi u nizinski dio, dalje u vlažnu i plavljenu nizinu Lonjskog polja. Prostrane i dugo plavljene nizine glavni su elemenat koji razbija jedinstvo zavale središnje Hrvatske. Blagi brežuljkasti reljef, ispresijecan brojnim protočnim dolinama, bio je povoljan za stvaranje naselja poslije napuštanja prvobitnih utvrda oko Moslavačke gore. Moslavački obronci, izbrazdani mnogobrojnim rječicama i potocima, najvećim dijelom su pretvoreni u obradive površine, s vinogradima na južnoj strani. Po svom geološkom sastavu u Moslavačkoj gori ima mnogo granita i gnajsa, koji rastvoreni u sastavu sa pješčenjacima i glinom daju jako dobro tlo za vinovu lozu. Vinorodna područja najviše su na diluvijalnom zemljištu, na pješčanoj glini, ilovači i glinasto – pješčanim laporima. Najviše vinograda ima na prisojnim stranama Moslavačke gore od juga prema zapadu, a u zaleđu Kutine, Repušnice, Moslavačke Gračenice, Volodera, Popovače, Ludine i Mustafine Klade.
"Pavlini su bili prvi moslavački vinogradari" Moslavački list, br. 1125 – 6, 1994.
HR-DASK-282: Zbirka tiskovina
Zemljovid Županije bjelovarsko - križevačke, oko 1888. Zbirka Karte i planovi 19. stoljeća
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Vinogradarstvo kroz 19. stoljeće
Tijekom 19. stoljeća Moslavina je bila živahan i razvijen vinogradarski kraj na području Hrvatske. Brojni tragovi iz prošlosti prikazuju Moslavinu kao takav kraj u kojem se uzgoj vinove loze i pravljenje vina ustalio kao stoljetna tradicija i značajna gospodarska djelatnost. Uzgoj vinove loze i proizvodnja vina tekli su u obiteljskoj tradiciji poznate grofovske obitelji Erdödy, vlasnika posjeda u Moslavini. Nakon povlačenja Osmanlija, ova obitelj je razvijala vinogradarstvo naseljavajući stanovništvom opustjele moslavačke krajeve i potičući ih na sadnju trajnih nasada vinove loze.
Brojne gospodarske izložbe tijekom 19 st. i početkom 20. st. svjedoče nam o Moslavini kao razvijenom vinogradarskom kraju. Vjerojatno su moslavačka vina najbrojnije bila zastupljena 1909. na Zemaljskom vinskom sajmu u Zagrebu. Tom prilikom su 44 izlagača iz Moslavine predstavili 66 uzorka moslavačkih vina. U katalogu Zemaljskog vinskog sajma moslavačka vina su opisana kao pretežito bijelo-žuta, teška, stalna i puna.
Sredinom 19. stoljeća brojni članci u novinama pružaju nam uvid u vinogradarski život Moslavine. Gospodarski list objavljuje niz članaka u kojima se piše o trsovima u Hrvatskoj, pa se tako u jednom od članaka navodi moslavac kao sorta koja potječe iz Moslavine. Poznati ilirac Ljudevit Farkaš Vukotinović (1813 – 1893) pisao je o vinogradarstvu u Moslavini i sortama koje se uzgajaju, u nizu članaka objavljenih sredinom 19. stoljeća u Gospodarskim novinama. Velike zasluge pripadaju ovom neumornom ilircu u promicanju vinogradarstva u Moslavini.
Zanimljiv uvid u stanje vinogradarstva i općenito gospodarstva na području Moslavine s kraja 19. i početka 20. stoljeća možemo čitati u izvještajima Županijske oblasti u Bjelovaru o stanju gospodarstva na području Bjelovarsko-križevačke županije, u čijem je sastavu tada bila Moslavina. Ističu se kao vinorodni krajevi županije kutinski kotar i širi moslavački kraj, u kojima se primijetila obnova vinograda nakon pojave filoksere. Dobre berbe posljednjih godina 19. i početkom 20. stoljeća potaknule su pučanstvo na sadnju novih vinograda na američkoj lozi. Sustavnim poboljšanjem nasada vinove loze ostvario se napredak u vinogradarstvu krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Uspješno održavanje vinograda najbolje se uočilo u križevačkom, kutinskom i koprivničkom kotaru.
Moslavac
Vinska sorta bijeloga grožđa koja se svrstava među preporučene kultivare u svim podregijama kontinentalne Hrvatske, osim u Podunavlju. Vjerojatno je podrijetlom iz Moslavine, a raširen je u sjevernoj Hrvatskoj i Sloveniji. Sorta je vrlo bujna. Rozgva je jaka, debela, dugih internodija, žutosmeđe boje. List je velik, cijeli ili trodijelan, na naličju je srebrnosive boje zbog guste dlakavosti. Grozd je srednji i velik, dug, valjkast, rastresit ili srednje zbit, često rehuljav zbog slabije oplodnje. Bobice su srednje i velike, jajolike. Kožica je debela i mekana, prozirna, žutozelene boje, na sunčanoj strani s hrđastim mrljama. Ovisno o položaju gdje se uzgaja, godištu, trenutku berbe i drugim čimbenicima, iz ovoga se grožđa proizvode stolna, kvalitetna, ali i vrhunska vina u Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj i Mađarskoj. Vino je žutozelenkaste boje, lijepe arome svojstvene sorti, najčešće suho, veoma puno, umjerena jačine i naglašene svježine. Otpornost prema bolestima je slabija, osobito prema botritisu. Poznato je da su Napoleonovi vojnici pili moslavac i oduševili se ovom sortom tijekom okupacije naših područja početkom 19. stoljeća.
Slikovni prikaz preše za grožđe
Kuralt, Fran, Vinogradarstvo i pivničarstvo, Zagreb, 1882.
DASK
Slikovni prikaz sisaljke sa mjehom
Rittig, Ivan, Vinarstvo, Zagreb, 1924.
DASK
Moslavački vinogradi na kolju - radovi u vinogradu, 1954.
HR – HDA – 1422: AGEFOTO
Moslavački vinogradi na kolju - radovi u vinogradu, 1954.
HR – HDA – 1422: AGEFOTO
Slikovni prikaz Hrvatske preše
Rittig, Ivan, Vinarstvo, Zagreb, 1924.
DASK
"Popis felah vinove loze"
Gospodarske novine, br. 15, 1854.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Fotografija vinograda na kolju, područje Ludine, 1957.
Vlasnik: Ankica Đurinec
Slikovni prikaz moždila za gnjecanje grožđa
Kuralt, Fran, Vinogradarstvo i pivničarstvo, Zagreb, 1882.
"Trsovi u Hrvatskoj"
Gospodarski list, br. 3, 1857.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Fotografija vinograda na kolju, područje Ludine, 1957.
Vlasnik: Ankica Đurinec
Slikovni prikaz sorte Škrlet
Bedić, Marko, 60. godišnjica Hrvatske vinarske zadruge moslavačkih vinogradara Voloder, Zagreb, 1973.
Škrlet
Autohtona sorta koja se uzgaja uglavnom u Moslavini i dijelom u Pokuplju. Posljednje desetljeće ova sorta doživljava pravi uspon zahvaljujući moslavačkim vinarima koji uspješno promiču ovo kvalitetno vino. Od preko 120 autohtonih vinskih sorti u Hrvatskoj, škrlet je prva sorta na kojoj je provedena klonska selekcija iz koje danas imamo kvalitetan sadni materijal. Ime škrlet potječe od njemačke riječi scharlach (šarlah) jer se na bobama grožđa u punoj zrelosti na sunčanoj strani javljaju ljubičasto-crvenkaste pjegice pa grozd izgleda kao osut šarlahom. Uz naziv škrlet, ova sorta nosi i brojne sinonime poput ovnek žuti, ovnek slatki, škrlet tusti, škrtec itd. Ime ovnek je ova sorta stekla jer grozd pomalo nalikuje na glavu ovna. Ovu sortu karakterizira bujan rast, veliki grozd s jednim ili dva krila te izuzetna otpornost na trulež. Vino je po kakvoći dobro, svijetlo žućkaste boje sa nijansama zelene, skladnog specifičnog mirisa i voćne arome. Pitko vino koje sve više plijeni pažnju ljubitelja vina.
Fotografija utemeljitelja Hrvatske vinarske zadruge moslavačkih vinogradara u Voloderu: Vjekoslav Koch, Maksimilijan Juranić i Antun Mance
Bedić, Marko, Voloderska stoljeća uz trsje, Voloder – kulturno i gospodarsko naslijeđe Zagreb, 1995.
Hrvatska vinarska zadruga moslavačkih vinogradara
Vrlo važnu ulogu i doprinos u razvoju vinogradarstva i proizvodnji vina u Moslavini imala je u prvoj polovici 20. stoljeća Hrvatska vinarska zadruga moslavačkih vinogradara iz Volodera. Nekako prigodno, tijekom aktivnih radova u vinogradu, spremajući se za nadolazeću berbu, veselo iščekujući prvi mošt u bačvama, ambiciozni vinogradari iz Volodera i okolice nakratko su napustili svoje vinograde i ljetnog nedjeljnog popodneva 1913. u Voloderu osnovali Hrvatsku vinarsku zadrugu moslavačkih vinogradara. Ubrzo su vinogradari Zadruge kupili bivši vlastelinski posjed obitelji Erdödy u blizini Volodera, koji se sastojao od vinograda i klijeti sa podrumom. Zadruga nije bila ograničena samo na područje Volodera, već je tijekom svog postojanja okupljala zainteresirane pojedince iz Moslavine koji su se bavili uzgojem grožđa i proizvodnjom vina, željne stjecanja novih saznanja u vinogradarstvu, koji su svojom djelatnošću nastojali razvijati vinogradarstvo na području Moslavine i poboljšati kvalitetu vina. Namjera Zadruge je bila prodavati grožđe, mošt i vino svojih članova, a pored toga i druge proizvode poput rakije, voćnih sokova i drugih sličnih proizvoda, osigurati svojim članovima vinogradarske strojeve i opremu, uvesti zajedničku proizvodnju vina i rakije, i promicati nove vinogradarske tehnike. Zadruga je prodavala vino kupcima iz Capraga, Sunje, Siska, Garešnice, Kutine, Bjelovara, Ivanić-Grada, te po Moslavini, a otvorilo se i vinotočje voloderskih zadružnih vina na Kustošiji. Tijekom 1952. godine Hrvatska vinarska zadruga moslavačkih vinogradara se stopila sa drugim zadrugama iz Volodera u Opću poljoprivrednu zadrugu Voloder.
Slikovni prikaz stroja za impregniranje vina ugljičnom kiselinom
Rittig, Ivan, Vinarstvo, Zagreb, 1924.
DASK
Graševina
Vinska sorta bijelog grožđa koja vjerojatno potječe iz Francuske, a proširena je gotovo u svim vinogradarskim zemljama Europe. Kod nas je najzastupljeniji bijeli kultivar u sjevernoj Hrvatskoj, odnosno na području kontinentalne Hrvatske. Ova sorta je vrlo raširena u Moslavini. Mnoge brežuljke Moslavačke gore krasi ova poznata sorta. Trs je male do srednje bujnosti. Rozgva je tanka ili srednje debela, svijetlije smeđe i žute boje. List je malen ili srednji, duguljast, prevladava peterodijelan oblik, svijetlije zelene boje. Grozd je malen do srednji, valjkast, jednostavan ili s jednim jako razvijenim grozdićem. Bobice su male, jednolične. Kožica je dosta čvrsta, zelenožute boje, a meso je sočno.
Kvaliteta mnogo ovisi o uvjetima podneblja gdje se uzgaja. U zapadnim krajevima traži samo najbolje položaje, jer je zbog kasnog kretanja vegetacije i kasnog dozrijevanja kvaliteta slabija. Zbog vrlo povoljnih svojstava s obzirom na redovitu rodnost i dobru kvalitetu, u kontinentalnim dijelovima Hrvatske predstavlja glavnu sortu za kvalitetna bijela vina.
"Moslavačko vinogorje" Voloder
Od sredine 20. stoljeća djelovala je jedinstveno na području Volodera Opća poljoprivredna zadruga Voloder koja je ubrzo postala glavni nositelj privrednog razvoja moslavačkog kraja. Zadruga je odlično prihvaćena među lokalnim stanovništvom jer je posebnu pažnju davala razvoju vinogradarstva i vinarstva te tako nastavila tradiciju prijašnje Hrvatske vinarske zadruge moslavačkih vinogradara. U to vrijeme započeti su i novi projekti oko izgradnje modernog vinarskog podruma koji je 1959 konačno izgrađen. Dovršenjem podruma, upravne zgrade i pristupnog prostora, te nabavkom mehanizacije za obradu, vinarski podrum Zadruge predstavljao je veliku gospodarsku cjelinu koja je pratila suvremeno vinogradarstvo i podrumarstvo. Uskoro se vinarski podrum izdvojio sa vinogradima iz sastava Zadruge u samostalno poduzeće "Moslavačko vinogorje" Voloder. Kasniji tijek razvoja Moslavačkog vinogorja obilježile su razne integracije sa poljoprivrednim kombinatima ili trgovačkim cjelinama. Tako je Moslavačko vinogorje djelovalo u sastavu Poljoprivrednog kombinata Moslavina, kasnije u sastavu trgovačkog poduzeća Zvijezda, odnosno poduzeća Slavija, a 1989 postaje samostalno društveno poduzeće. Tijekom demokratskih promjena u Hrvatskoj izvršena je pretvorba Moslavačkog vinogorja iz društvenog poduzeća u dioničarsko poduzeće. Pretvorba nije donijela poželjne rezultate razvoja za Moslavačko vinogorje te je pokrenut stečajni postupak koji je završio 2005. Time je prekinuto djelovanje jedne organizacije koja je prošla veliki put razvoja od perspektivne zadruge vinogradara sa malom klijeti do velike organizacijske cjeline sa suvremenim podrumom i vinogradima kao nositeljem razvoja vinogradarstva u Moslavini.
Fotografija podruma Moslavačkog vinogorja u Voloderu – zapadna strana, 1962.
HR-HDA-1422: AGEFOTO
Projekt rekonstrukcije postojećih objekata podruma Voloder – južna fasada, 1973.
HR-DASK-886: Moslavačko vinogorje – Voloder
Projektni nacrt Moslavačkog vinogorja u Voloderu – situacija, 1991.
Autor:Franjo Saller
HR-DASK-831-82
Odluka Radničkog savjeta poduzeća Moslavačkog vinogorja - Voloder o spajanju u Poljoprivredni industrijski kombinat – Moslavina, 1962.
HR-DASK-886: Moslavačko vinogorje – Voloder
Slikovni prikaz stroja za čepljenje boca
Rittig, Ivan, Vinarstvo, Zagreb, 1924.
DASK
Slikovni prikaz sorte Frankovka
Licul Ranko, Premužić Dubravka, Praktično vinogradarstvo i podrumarstvo
Zagreb, 1985.
Sorta Frankovka
Podrijetlo ove sorte nije razjašnjeno, ali se pretpostavlja da potječe iz donjih dijelova Austrije ili Hrvatske. Rasprostranjena je u većini europskih zemalja. U Hrvatskoj je rasprostranjena u kontinentalnim dijelovima, a najviše u moslavačkim, slavonskim i međimurskim vinogorjima. Vrlo je bujna i pouzdana glede visine i stabilnosti prinosa. Traži plodno tlo i redovitu gnojidbu.Trs je jak, rozgva duga, dosta debela, crvene i smeđe boje. List je velik, trodijelan i okruglast. Zupci su veliki, široki i tupi. Grozd je srednje velik, zbijen, razgranat, a na vrhu zaokrenut u stranu. Bobice su srednje veličine, okrugle, kožica je dosta debela i čvrsta. Meso je sočno. Na pojedinim položajima daje vino vrhunske kakvoće. Vino je srednje alkoholno, ugodno kiselo i pitko s razvijenim sortnim aromama.
Voloderske jeseni
Svake godine sredinom rujna, kad se u rodnim moslavačkim vinogradima odrežu prvi bujni grozdovi, i nepca zaslade prve kapi mošta, Voloder postaje živahno srce Moslavine. U Voloderu se tada održava poznata kulturno – turistička manifestacija Voloderska jesen. Ovom manifestacijom promiče se moslavački vinogradarski kraj i moslavačka vina te obilježava početak berbi u vinogradima. Prva Voloderska jesen održana je u listopadu 1967. u organizaciji Moslavačkog vinogorja i Turističkog društva Garić. Prve godine obilježavanja manifestaciju je posjetilo oko 2 500 posjetitelja. Kao vrlo uspješna manifestacija Voloderske jeseni pokazale su se se već iduće godine, kada manifestaciju posjećuje oko 5 000 posjetitelja. Na Voloderskim jesenima pored gastronomskog, turističkog, gospodarstvenog programa i promidžbe, vrijedan segment predstavljanja je i kulturna baština, tj. očuvanost, originalnost i dotjeranost tradicijskog ruha. Tom prigodom biraju se "najljepša beračica" i "najoriginalnije snehe". Svakako jedna od zanimljivosti Voloderskih jeseni, koja je postala originalna turistička atrakcija, predstavlja i pečenje vola na ražnju, stari običaj moslavačkih vinogradara kojim su obilježavali početak berbi u Moslavini. Od samih početaka pa do danas, Voloderske jeseni postale su ozbiljna turistička, gospodarska i kulturna manifestacija koju posjećuju brojni posjetitelji iz svih krajeva Hrvatske i kojom se promovira kvaliteta moslavačkih vina te bogatstvo i raznolikost moslavačkog kraja.
Razglednica – Pozdrav s Voloderske jeseni, 1973.
HR-DASK-718: Zbirka razglednica
Fotografija nastupa KUD-a Moslavec iz Volodera na II. Voloderskim jesenima, 1968.
Vlasnik: KUD Moslavec iz Volodera
Fotografija nastupa KUD-a Moslavec iz Volodera na II. Voloderskim jesenima, 1968.
Vlasnik: KUD Moslavec iz Volodera
"U jesen kad dožute dani žetve žita, a zacrvene se dani berbe grožđa, u moslavačkom selu Voloderu održava se narodno veselje, seljački piknik na kojem je glavni događaj- pečeni vol na ražnju. Sjedeći uz vatru možeš osjetiti kako se oko tebe ne okreće samo vol, nego okreće se sva priroda i ljudi“- ovako je moslavačku, poglavito baš jesen u Voloderu, doživio poznati putopisac Matko Peić.
