Prvi pokušaj organiziranja zaštite arhivskog gradiva na sisačkom području zabilježen je 1957. godine, osnivanjem Muzeja i arhiva narodne revolucije, odnosno 1961. godine kada je pri Muzeju formiran i tzv. „Odsjek historijskog arhiva (do osnutka posebne ustanove)“. Zadatak Odsjeka bilo je prikupljanje, čuvanje i obrada arhivskoga gradiva nastaloga radom gospodarskih organizacija, ustanova javne uprave, društveno-političkih organizacija i vjerskih ustanova.

Prioritet Odsjeka bio je organiziranje službe nadzora nad arhivskim gradivom i gradivom u pismohranama na području Narodnoga odbora Kotara Sisak (općine Dvor, Glina, Kostajnica, Petrinja i Sisak). Podatci o stvarateljima arhivskoga gradiva na području Kotara Sisak, koje je Arhiv Hrvatske već 1959. godine prikupio anketom, postali su osnova za rad novoosnovanoga Odsjeka.

Temeljem odredbi Općega zakona o državnim arhivima iz 1950, kao i Odluke o osnivanju arhiva za područja na kojima nije bila organizirana arhivska služba (br. 1907/1957) Savjeta za nauku i kulturu Narodne Republike Hrvatske, Narodni odbor Kotara Sisak 27.III. 1962. donosi odluku o osnivanju Historijskog arhiva u Sisku.

Tijekom svoga postojanja kao samostalne ustanove, Arhiv je tri puta mijenjao naziv: od „Historijskog arhiva…“, zatim 1994. „Povijesnog…“ te od 1997. „Državnog arhiva u Sisku“. Prvih nekoliko godina po osnutku Arhiv djeluje u prostoru Muzeja. Godine 1966, Skupština Općine Sisak dodjeljuje mu na trajno korištenje samostojeću zgradu od 230 m² blizu gradskoga centra. Te godine, dogovorom Skupštine Općine Petrinja i Arhiva, osnovan je Sabirni arhivski centar u Petrinji za prikupljanje i čuvanje arhivskoga gradiva s područja Petrinje. Nakon Domovinskoga rata, problem smještaja najugroženijeg arhivskoga gradiva sa glinskog područja privremeno je riješen dobivanjem na korištenje 100 m² prostora od Grada Glina.

No, nedostatak prostora za smještaj arhivskoga gradiva s područja djelatnosti Državnog arhiva u Sisku, ali i odgovarajućeg radnog prostora, ostaje ključnim problemom ove ustanove sve do 2007. godine. Nakon dva desetljeća traženja rješenja, dogradnja i adaptacija zgrade u Frankopanskoj ulici br. 21 u Sisku pokazala se najboljim rješenjem.

Zahvaljujući razumijevanju osnivača Arhiva – Ministarstva kulture RH kao i odgovornih osoba i tijela u Gradu Sisku, 2002. godine ishođena je građevna dozvola za rekonstrukciju ove zgrade. Građevinski radovi dovršeni su 2007. godine. Moderan projekt, ali i funkcionalno rješenje dogradnje i adaptacije stare arhivske zgrade, kao i ideja njenog suvremenog opremanja, rezultat je rada „Studia A d.o.o.“, Grupe Investinženjering iz Zagreba, a zgradu obilaze i studenti Građevinskog fakulteta u Zagrebu koja ima služi kao reprezentativni primjer njihove struke.