Izložbom  Projekti i nacrti javnih zgrada u Sisku Državni arhiv u Sisku uključio se 2004. godine  u obilježavanje Dana grada Siska. Namjera nam je bila, kako tada, tako i ovom prilikom prezentirati  dio baštine pohranjene u našoj arhivskoj ustanovi. Stoga smo predstavili izvorno arhivsko gradivo - projekte i nacrte sisačkih javnih zgrada koje su svojim postojanjem obilježile povijest grada Siska. Izložba je obuhvaćala razdoblje od 1872. godine, kada je izgrađena sisačka gradska Vijećnica te ima kronološki slijed sve do tridesetih godina XX. stoljeća, kada Sisak dobiva prvu funkcionalnu zgradu gimnazije.

Autorica izložbe je viša arhivistica Snježana Žegor.

Ovom izložbom željeli smo, prije svega, promovirati fotografiju kao arhivsko gradivo, odnosno njen historiografski karakter i značaj kroz zbirke fotografija DASK-a, ali i drugih kulturnih ustanova, odnosno privatnih imatelja sa sisačkog područja. Za temu izložbe smo uzeli grad Sisak i ono što ga čini gradom. Prezentirane su sisačke ulice, građevine, njegovi stanovnici i njihovi običaji, prizori iz svakodnevnog života stanovnika Siska, raznolika društvena zbivanja zabilježena fotografskim aparatima putujućih ili sisačkih profesionalnih fotografa (Đ. Noršić, Dragoilović, Aliančić, Arzenšek, F. Saller, Vegner…), ali i fotoamatera u razdoblju od kraja 19. stoljeća do 1940. godine (A. Saller, Kraker). Priložen je uži izbor fotografija sa izložbe koja je prvi put postavljena 2009. godine u prostoru Galerije Državnog arhiva u Sisku.

Izložbom Od početnice do slovnice namjera nam je bila prezentirati Zbirku školskih udžbenika i priručnika koja se nalazi u sastavu stručne knjižnice Državnog arhiva u Sisku te prikazati jedan segment povijesti hrvatskoga školstva.

Budući da je udžbenik knjiga s autoritetom - namijenjena je stjecanju znanja uz blagoslov doma i škole. Upravo je početnica jedna od prvih knjiga s kojom se dijete susreće neposredno i koja ga uvodi u svijet znanja.

Kroz sedam cjelina predočeni su pučkoškolski i srednjoškolski udžbenici svrstani prema nastavnim, odnosno, znanstvenim područjima. Izložene su:  početnice, čitanke, pravopisi te gramatike  hrvatskog, njemačkog, hebrejskog i francuskog jezika, računice i razni matematički priručnici, potom udžbenici iz povijesti i geografije s vrijednim atlasima, zatim udžbenici iz botanike, zoologije, kemije, fizike i meteorologije, te pedagogije, psihologije, glazbe i vjeronauka. Zanimljivost su i metodički priručnici za profesore i učitelje u kojima su zastupljeni gotovo svi nastavni predmeti. Najstariji predstavljeni udžbenik datira iz 1789. godine - Allgemeine Weltgeschichte - no  najviše knjiga koncentrirano je na sredinu i drugu polovinu 19. stoljeća te prva desetljeća 20. stoljeća, zaključno s godinom 1953.

Poseban dio izložbe posvećen je prosvjetnim autoritetima: Antunu Cuvaju, Ferdi  Hefeleu i  Stjepanu  Radiću,  koji su značajno doprinijeli, kako razvoju hrvatskoga školstva, tako i izdavaštvu školskih knjiga i priručnika.

Autorica izložbe je viša arhivistica Snježana Žegor.

Izložbom je predstavljen uži izbor arhivskoga gradiva koji je prvi puta pod ovim naslovom prezentiran na izložbi postavljenoj povodom Tjedna arhiva Državnog arhiva u Sisku u studenom 2011. godine u prostoru čitaonice Arhiva.

Kako tada, tako i ovom prilikom cilj nam je bio predstaviti gradivo pohranjeno u spremištima ove ustanove, koje može poslužiti kao vrijedan i precizan izvor podataka za gospodarsku povijest, a posebice povijest industrijskog razvoja sisačkoga područja.

Izvanredan položaj Siska na plovnim rijekama koje su jamčile lagan i relativno povoljan prijevoz sirovina nužnih za industrijsku proizvodnju kao i njihovih proizvoda, ali i blizina nerazvijenih krajeva Banovine, Posavine i sjeverne Bosne kao područja jeftine radne snage i izvora sirovine za industrijsku proizvodnju (šume, rudnici, nafta) dale su ovom gradu značajne prednosti za razvoj industrije. Pojavu industrijske proizvodnje na području Siska, bilježimo već početkom druge polovice 19. stoljeća.

Autorica izložbe je viša arhivistica Nela Kušanić.

Ovom izložbom željeli smo promovirati arhivski fond HR-DASK-918 Željezara Sisak d.d. 1946-2001., odnosno seriju fotografija Željezare Sisak kao dijela navedenog fonda. Arhivski fond, koji je još uvijek u fazi arhivističke obrade, sastoji se od 67 podfondova i 10 serija, sa oko 500 d/m arhivskoga gradiva. Serija Fotografije Željezare Sisak broji 3511 pozitiva (c/b i color), 40 negativa i 485 dijakolora. Fotografije su analitički obrađene po osnovnim proizvodnim pogonima (Visoke peći, Čeličana, VBC, VTG i ŠC, Prerađivački pogoni), odnosno tematskim cjelinama: proizvodni program, životni standard itd. Većina fotografija snimila je Agencija za fotodokumentaciju SRH s namjerom dokumentiranja otvorenja novih pogona ili objekata životnog standarda te predstavljanja tehnološkog procesa. Podserija Proizvodni program sadrži fotografije koje je snimao Propagandni odjel Radne zajednice Marketing Željezare Sisak za potrebe izdavanja svojih kataloških izdanja. Ovakvu sadržajnu strukturu zadržali smo za potrebe izložbe te smo se odlučili prikazati tehnološki proces proizvodnje po pogonima Željezare Sisak, od proizvodnje sirovog željeza u Visokim pećima do proizvodnje preciznih čeličnih cijevi kao finalnog proizvoda. Zasebne cjeline predstavljale su Proizvodni program s prikazima asortimana osnovnih proizvoda Željezare i njihove namjene te Životni standard “Željezaraca”, u kojoj smo željeli prikazali život radnika u Capragu nakon njihovog izlaska iz tvornice. Fotografija kao medij je, uz film, najbolji svjedok vremena. Iznošenje podataka, analiza, čak i sjećanja pojedinaca ne mogu dočarati pravi željezarski život kao jedna dobra fotografija radnika u livnoj hali Visoke peći tijekom izljevanja sirovog željeza. Samo iz prizora lica tih ljudi u pogonima koji su živjeli Željezaru u znoju i podizali je svojim rukama moguće je doživjeti njihov ponos i dostojanstvo, optimizam i samopouzdanje, svijest zajedništva jedne velike obitelji kakva je bila Željezara Sisak.

Autor izložbe je arhivist Dario Franić.

Memorandum (od latinske riječi: memorandus, što znači spomena vrijedan) je specifičan pisani oblik poslovne komunikacije na papiru. Podrazumijeva poslovni dopis sa unaprijed utvrđenim dekorativnim zaglavljem koje sadrži grafički posebno urešen i istaknut tiskani naziv pravnog subjekta sa adresom te ostalim osnovnim podacima.

Izborom memoranduma sisačkih tvrtki koje smo ovim putem izlažili, donekle smo ilustrirati i stanje gospodarstva na sisačkom području, od kraja 19. stoljeća pa sve do polovice 20. stoljeća.

Izloženi memorandumi svjedoče o brojnim industrijskim poduzećima kao i o mnoštvu obrtničkih i trgovačkih radnji koje su djelovale na sisačkom području u navedenom razdoblju. Pojedine tvrtke odlikuju se brojnošću verzija sa raskošnim grafičkim dizajnom memoranduma što svakako potvrđuje snagu tih tvrtki, ali ujedno i ilustrira neke njihove razvojne faze i izmjene u djelatnosti istih, izmjene vlasničke strukture, organizacije poslovanja i sl. Nerijetko, memorandum sadrži i podatak o godini osnivanja tvrtke, a nije bilo neobično niti da se na memorandumu crnom trakom ili crnim okvirom oglase svim poslovnim suradnicima i žalosni trenuci za tvrtku,  uzrokovani primjerice, smrću osnivača (P. Teslić, M. Drach).

Izložba pod ovim naslovom prvi je puta izložena u prostoru čitaonice Državnog arhiva u Sisku povodom Tjedna arhiva u studenom 2017. godine. Ovaj puta, u virtualnom obliku predstavili smo njen uži izbor.

Autorica izložbe: Nela Kušanić, viša arhivistica

Izložbu za objavu na web-u pripremila: Martina Vipotnik, arhivist

Izvorna izložba izložena je 2012. godine povodom 100. godišnjice izgradnje petrinjskog vodovoda u prostoru galerije „Krsto Hegedušić“ u suradnji s lokalnom samoupravom pod nazivom „ 100 godina petrinjskog vodovoda“.

Virtualna izložba „Petrinjski vodovod“ bila je sažeta verzija izvorne izložbe gdje se mogao vidjeti dio arhivskog gradiva izloženog 2012. godine: spisi o pripremi gradnje, idejni projekt, natječajna dokumentacija, dio građevinskog dnevnika, prepiska sa Zemaljskom vladom u Zagrebu, projektni nacrti, fotografije izvođenja radova i sl. koji se čuva u spremištima Državnog arhiva u Sisku.

Autor izložbe: Ivica Šustić, viši arhivist

Izložbu za objavu na web-u pripremila: Martina Vipotnik, arhivist

Izložba je pod ovim naslovom prvi put izložena u prostoru Čitaonice Državnog arhiva u Sisku povodom Međunarodnog dana arhiva 9. lipnja 2012. godine. Ovoga puta, u virtualnom obliku predstavljen je njen uži izbor.

Cilj izložbe nije bio prikazati ratni put, odnosno tijek rata na ovom prostoru već nam je namjera bila prikazati rezultate rata, a svi ljudi na fotografijama su svedeni na zajednički nazivnik - žrtve. Na fotografijama su zastupljeni prikazi drugarstva među vojnicima, svakodnevni život na prvoj liniji fronte i pozadini, prikazi patnje prognanika, ruševine gradova i vjerskih objekata, pustoš ratnih zbivanja. Ratna fotografija je u prvome redu svjedočanstvo svakog pojedinog ratnog trenutka, sjećanje na rat svakog čovjeka koji ga je živio, a život u ratu čini, praktično, od svake fotografije ratnog razdoblja - antiratnu fotografiju.

Ova izložba je promovirala fotografsko gradivo Državnog arhiva u Sisku, odnosno naše zbirke dokumentarnih fotografija s tematikom Domovinskog rata. Uz njih, izložene su i fotografije Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata te vojnika foto-amatera i novinara koji su bili izravni svjedoci ratnih zbivanja i kojima se zahvaljujemo na svesrdnoj pomoći.

Autori fotografija:

Željko Maljevac, Alojzije Đuračić, Boris Savić, Mihajlo Gajdek, Đuro Gajdek, Damir Pintarić, Miroslav Bobetko – Bob, Hrvoje Hlebar, Josip Lovreković, Vladimir Pajtlar, Jurica Nanuk, Nikola Čutuk, Božo Klemenčić, Robert Belošević, Dubravko Cetin, Željko Pajvot, Bosan Karanović, Josip Bistrović, Drago Havranek, Siniša Hančić

Autor izložbe: Dario Franić, arhivist

Izložbu za objavu na web-u pripremila: Martina Vipotnik, arhivist

Izložba školskih spomenica Državnog arhiva u Sisku prvi je puta postavljena u prostoru čitaonice Arhiva 2015. povodom Međunarodnog dana arhiva. Autorice izložbe i kataloga https://www.dask.hr/projekti/izdanja su bile: Snježana Žegor i Nela Kušanić.

Kako je u slučaju spomenica ipak riječ o autorskoj  interpretaciji događaja, dakle, subjektivnom doživljaju učitelja ili upravitelja škola iz čijeg pera su nastali reci u ovim knjigama, njihov sadržaj ne možemo smatrati primarnim povijesnim izvorom. No, kako su nerijetko upravo one jedini izvor podataka o životu malih mjesta, vrlo su interesantne istraživačima lokalne povijesti, povijesti školstva, a mogu poslužiti i kao izvor za etnološka, kulturološka i sociološka istraživanja.

Autorica virtualne verzije izložbe 2021. godine je Nela Kušanić.

Izložbu za objavu na web-u pripremila, Martina Vipotnik.

Izložbom Sisačko glumište kroz arhivsko gradivo cilj je bio prezentirati, prije svega, arhivsko gradivo koje svjedoči o radu profesionalnog Narodnog kazališta u Sisku, kao i aktivnosti polu-profesionalne te neprofesionalne sisačke scene.

Namjera nam je bila predočiti javnosti pregled povijesti sisačkoga glumišta od prvih izvora koji sežu u rimsko doba preko senzacionalne premijere Kukuljevićeve drame Juran i Sofia ili Turci kod Siska 2. listopada 1839. godine, kojom je Sisak upisan u topografsku kartu naše scenske kulture, sve do suvremenih dana u kojima djeluju zapažene amaterske skupine.

Izložba je prvi puta postavljena 1997., godine, da bi bila rekonstruirana ponovo u listopadu 1999. godine povodom Dana sisačkog kazališta, kojomsmo htjeli našom virtualnom izložbom obilježiti i ove godine.

Autorica izložbe je viša arhivistica Snježana Žegor, dok virtualni postav potpisuje arhivistica Martina Vipotnik.

Ovom virtualnom izložbom predstavljen je dio fotografija izloženih na istoimenoj izložbi povodom Tjedna arhiva 2015. godine. Izložene fotografije bile su samo mali dio Zbirke fotografija Milana Pavića 1949.-1978. HR-DASK-766  koja se čuva u Državnom arhivu u Sisku. Zbirka broji preko 2000 fotografija a prikazuje i dokumentira važan vremenski period u povijesti grada Siska i banijskog kraja 1950-ih godina u kojem se Sisak ubrzano razvija i postaje industrijsko i administrativno središte banijske regije. Uz industrijska poduzeća kao što su Željezara, Rafinerija, Segestica, Radonja itd., zbirka prikazuje i svakodnevni život ljudi u Sisku, vizure grada, njegove ulice, parkove, mostove, život uz rijeke, bogatstvo lovišta u okolici Siska, poljoprivredu te manjim dijelom druge gradove na području Sisačko-moslavačke županije (Petrinja, Glina, Sunja, Hrvatska Kostajnica i Dubica).

Izložbom "Moslavačko vinogorje" se 2019. godine povodom Tjedna arhiva nastojala prikazati Moslavina kao kraj duge vinogradarske tradicije te poduzeće "Moslavačko vinogorje" kao nositelja te tradicije u 20. stoljeću. Državni arhiv u Sisku čuva arhivsko gradivo "Moslavačkog vinogorja" koje je preuzeto 2006. godine u fragmentarno sačuvanom stanju jer je dobar dio gradiva nestao tijekom stečaja poduzeća. Izložbom smo nastojali prikazati razvoj vinogradarstva u Moslavini i osnovnu djelatnost Moslavačkog vinogorja u proizvodnji vina.

Autor: Dinko Džajo, arhivist