• +385 (44) 525-060
  • Frankopanska 21, 44000 Sisak
  • Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

BANKA, NOVAC, MOĆ

Virtualnom izložbom „Banka, novac, moć“ želja nam je bila predstaviti važnost financijskih institucija za gospodarski razvoj i njihov utjecaj na razvoj društvenih i političkih odnosa. Iako je originalna izložba iz 2015. bila bazirana puno šire, s najrazličitijim eksponatima, od bankovnog kartotečnog stolića do fotografija zgrada banaka i štedionica, u ovoj virtualnoj smo naglasak stavili na Zbirku vrijednosnih papira koja se čuva u Državnom arhivu u Sisku, a koja sadržava različite dionice, obveznice, založnice i novčanice s ciljem prikazivanja i estetskih vrijednosti navedenih tipova dokumenta.

Autor izložbe. Ivica Šustić

Izbor eksponata za virtualnu izložbu: Igor Vujatović

Izložbu za objavu na web-u pripremile: Valentina Radić, viši arhivski tehničar i Martina Badanjak, arhivist.

NAPOMENA!!

Ukoliko to u opisu svakog pojedinog digitaliziranog sadržaja nije drugačije naglašeno, sva prava na ovdje objavljene digitalizirane sadržaje pridržava Državni arhiv u Sisku. Objavljeni sadržaji arhivskog gradiva Državnog arhiva u Sisku se NE SMIJU dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Državnog arhiva u Sisku

Novčarske institucije u hrvatskim zemljama osnivaju se i razvijaju u okolnostima gospodarske i političke zavisnosti od bečkih i peštanskih centara moći, ponavljajući prethodna dostignuća tih razvijenijih krajeva Habsburške Monarhije. U usporedbi s drugim zemljama Europe, osnivanje banaka na području Monarhije započelo je 20-tih godina 19. stoljeća, podosta kasnije od mnogih tada gospodarski razvijenijih europskih zemalja koje već u 17. st. dobivaju svoje nacionalne i poslovne banke. Naravno, već i prije pojave institucionalnih oblika bankarstva, kreditiranje je bila uobičajena praksa. Tim poslom bavila se crkva, samoupravna tijela lokalne zajednice i pojedinci. Na taj način su pojedini kreditori s jedne strane uvećavali svoju imovinu, a s druge strane posudbom kapitala svojim građanima, bilo trgovcima, obrtnicima ili drugim poduzetnicima, pridonosili razvoju gospodarske aktivnosti. Hrvatske zemlje su tek polovicom 19. stoljeća, a posebno društvenim promjenama 1848. godine, mogle ostvariti društvene uvjete koncentracije slobodnog kapitala i time mogućnosti osnivanja novčarskih institucija. Prva moderna kreditna institucija u Hrvatskoj – Prva hrvatska štedionica u Zagrebu osnovana je 1846. godine

Prvi novčani zavod na području današnje Sisačko-moslavačke županije pojavio se, što je i za očekivati, u Sisku kao gospodarskom i prometnom središtu ovog dijela središnje Hrvatske. To je bila Štedionica u Sisku za koju je temeljnu glavnicu osiguravala upravna vlast. Ona je počela s radom 1860. godine i postojala je do 1870. godine. Nakon nje osnovane su i Prva hrvatska štedionica u Zagrebu – podružnica u Sisku te Bankarska komanditska društvena tvrtka C. Westermayer et Com. Sisak.

Kreditne zadruge nastale su kao udruženja gospodarski siromašnijeg sloja stanovništva: seljaštva, obrtništva i radništva, kojima novčarski sistem bankarskih i štedioničarskih društava, ili nije obraćao dovoljnu pažnju, ili je zbog svog profitnog usmjerenja bio neprihvatljiv. Prvu kreditnu zadrugu na načelima uzajamnosti i samopomoći osnovao je 1850. godine u Njemačkoj Herman Schultze-Delitsch. Ovaj tip zadruga, prozvan po njemu, bio je u upotrebi prvenstveno među obrtnicima i trgovcima. Ubrzo se u Njemačkoj pojavio novi tip seljačkih kreditnih zadruga kojeg je osnovao Fridrich Vilhelm Raiffeisen 1864. godine. Poslovanje istih se temeljilo na kreditu za koji su neograničeno jamčili svi zadrugari.

Prije pojave seljačkih kreditnih zadruga u Hrvatskoj i Slavoniji (uključujući i Vojnu krajinu), u sedamdesetim godinama 19. stoljeća osnivana su strukovna društva kao zadruge s novčarskim poslovanjem. U Petrinji je takvo društvo osnovano 1871. godine pod nazivom Štedovni i predujmovni konzorcij I. Obćega činovničkoga družtva austro-ugarske monarkije u Petrinji. Naredne godine ono već postoji i u Sisku. Tek nakon širenja kreditnih zadruga Raiffeisenovog tipa u austrijskim područjima, osamdesetih godina 19. stoljeća, počinje se više govoriti, pisati i propagirati osnivanje takvih zadruga i u Hrvatskoj i Slavoniji.

Kada promatramo njihov razvoj, bez obzira na tip kreditne zadruge, vidimo da je do naglog rasta broja tih zadruga došlo u zadnjim godinama 19.st. Primjerice, 1903. godine, na području Hrvatske ima ih već 526. Do 1910. godine na području Siska, Moslavine i Banovine bilo je organizirano ukupno 84 zadruge, od čega je bilo 29 hrvatskih seljačkih zadruga, 24 srpske zemljoradničke zadruge, sve Raiffeisenovskog tipa, te 21 vjeresijska udruga Schultze-Delitschevog tipa i 10 zadruga ostalih vrsta. Najmasovniji odaziv na štednju na taj način ostvaren je u kotarima Dvor i Novska, a najveća suma uložaka, zahvaljujući strukovnoj zadruzi činovnika i njihovom jačem materijalnom položaju, upisana je u samom gradu Petrinji.

U narednih tridesetak godina zadružni pokret je jako uznapredovao, a posebno onaj koji se odnosi na zadruge koje su se bavile novčarskom stranom seljačkih potreba. Krajem 1933. godine više od pola postojećih zadruga odnosilo se na kreditne zadruge. Velika gospodarska kriza pogodila je i kreditne zadruge koje se teško nose s općom recesijom. Oporavak gospodarstva i pojavu novih oblika zadrugarstva zaustavio je novi svjetski sukob. U razdoblju NDH prijašnji oblik zadrugarstva zamijenjen je novim u kojem je dotadašnja kreditna forma zadrugarstva bila svedena na sporadične primjere. Nakon Drugog svjetskog rata i uspostave FNRJ nova vlast je u skladu s ideološkim smjernicama izvršila likvidaciju privatnih novčarskih institucija i taj proces najvećim dijelom dovršila 1948. godine. Bio je to kraj dotadašnjeg privatnog novčarstva.

Dionica Kostajničke štedione, 1921.
Dionica Osječke ljevaonice željeza i tvornice strojeva d.d., 1929.
Dionica Tvornica tanina Sisak, 1929.
Dionica Dobrovoljačke banke u Zagrebu, 1922.
Obveznica - Oster. Boden-Credit Austalt, 1911.
Obveznica Kneževine Srbije, 1888.
Mađarska državna obveznica, 1914.
Založnica Jugoslavenske banke d.d. u Zagrebu, 1931.
Austrougarska novčanica od 20 kruna, 1913.
Dionica Štedionice za Banovinu u Glini, 1909.
Dionice Poljoprivrednog dioničarskog društva u Zagrebu, 1918.
Dionica Pučke banke d.d. u Požegi, 1904.
Dionica „Prunusa“, centralne zadruge za iskorištavanje voća i pečenje žeste u Zagrebu, 1918.
Obveznica Državnog zajma za financiranje javnih radova u Srbiji, 1943.
Obveznica Mađarskog kraljevskog osiguranja, 1918.
Obveznice Austrijskog crvenog križa, 1882.
Založnica Jugoslavenske banke d.d. u Zagrebu, 1922.
Dionice „Vysčo“ dioničarskog društva u Zagrebu, 1921.
Dionice Pučke štedionice dioničarskog društva u Kutini, 1947.
Dionica „Zlatarka“ Ujedinjene jugoslavenske tvornice zlatnine i srebrnine u Zagrebu, 1922.
Obveznica - Oster. Boden-Credit Austalt, 1880.
Obveznica Kneževine Srbije, 1881.
Mađarska državna obveznica, 1916.
Austrijska državna obveznica, 1908.
Obročni list Karlovačke štedionice, 1910.

Kontakt

Adresa: Frankopanska 21, 44000 Sisak

Telefon: 00385 44 525 060

Faks: 00385 44 540 860

E-pošta: info@dask.hr

OIB: 35994268014

IBAN: HR6024070001188005600 Državni arhiv u Sisku

Radno vrijeme za stranke:

Od ponedjeljka do petka od 8 do 13 sati.

Knjižnica i čitaonica je otvorena svakim radnim danom od 8 do 14.

© 2022 Državni arhiv u Sisku
Home