Korištenje arhivskog gradiva

Opće upute

Gradivo se može koristiti za istraživanja isključivo u čitaonicama Arhiva uz prethodnu najavu.

DASK ima dvije čitaonice:

• u glavnoj arhivskoj zgradi u Sisku – Frankopanska 21, Sisak 44000
• u prostoru Sabirnog arhivskog centra u Petrinji – Gundulićeva 1, Petrinja 44250.

Obje čitaonice rade svakim radnim danom od 8,00 do 15,00 sati. Gradivo se izdaje u čitaonicu na korištenje do 14,00 sati.

Gradivo se u čitaonicama koristi u skladu sa Pravilnikom o korištenju arhivskog gradiva (NN 67/99) () odnosno Pravilnikom o radu čitaonice Državnog arhiva u Sisku.

Umnažanje i reproduciranje arhivskog gradiva naplaćuje se u skladu sa Cjenikom Državnog arhiva u Sisku ().

Način prijave

Pri prvom dolasku u Arhiv korisnik se prijavljuje u Prijemni ured (Frankopanska 21, Sisak) u Odjelu za korisnike ili arhivistu u Sabirnom arhivskom centru u Petrinji (Gundulićeva 1, Petrinja) gdje ispunjava prijavnicu za korištenje arhivskog gradiva. Popunjeni obrazac prijavnice (u dnu stranice) se može dostaviti i poštom na adresu Frankopanska 21, Sisak.

Prijavnica se popunjava za svaku temu posebno, a vrijedi godinu dana od dana upisa kao dozvola za korištenje arhivskog i knjižnog gradiva Arhiva.

Odobrenje za korištenje daje ravnatelj (ili od njega ovlaštena osoba) u pravilu odmah po podnošenju prijave, a najkasnije u roku od tri dana.

Odobrenje vrijedi samo za osobu koja zahtjev podnosi. Potpis na prijavnici obvezuje korisnika da se pridržava Pravilnika o korištenju arhivskoga gradiva (NN 67/1999) i Pravilnika o radu čitaonice Državnog arhiva u Sisku.

Kod podnošenja prijave, korisnik dobiva informaciju o fondovima i zbirkama koje bi mogle sadržavati tražene podatke kao i o postojećim obavijesnim pomagalima.

Obrazac prijave
Obrazac prijave

Dostupnost gradiva

U skladu sa pozitivnim arhivskim zakonodavstvom, svi korisnici pod jednakim uvjetima imaju pravo na korištenje arhivskog gradiva.

Javno arhivsko gradivo dostupno je u pravilu 30 godina nakon nastanka, a može biti dostupno i prije isteka toga roka ukoliko je od nastanka namijenjeno javnosti ili ako je to stvaratelj izrijekom naveo u ispravi o predaji gradiva Arhivu.

Gradivo koje sadrži podatke koji se odnose na obranu, međunarodne odnose, gospodarske probitke države i na poslove nacionalne sigurnosti, a čijim bi objavljivanjem nastupile štetne posljedice za nacionalnu sigurnost ili nacionalni interes RH, dostupno je po isteku 50 godina od njegova nastanka, ako posebnim propisom nije drugačije određeno.

Gradivo koje sadrži osobne podatke (matice, liječnička dokumentacija, osobni dosjei, sudski, porezni, financijski i sl.) dostupno je za korištenje 70 godina nakon svoga nastanka, odnosno 100 godina od rođenja osobe na koju se odnosi. Ovakvo gradivo može biti dostupno i prije ukoliko je od nastanka bilo namijenjeno javnosti ili ako to odobri osoba na koju se odnosi, odnosno njezin bračni drug, djeca ili roditelji nakon njezine smrti.

Stvaratelji arhivskog gradiva (pravne ili fizičke osobe) mogu bez ograničenja koristiti gradivo koje je nastalo njihovim radom, a predano je Arhivu.

Savjeti istraživačima

Arhivsko gradivo je sređeno prema principu podrijetla, tako da jedan arhivski fond čini dokumentacija nastala radom jednoga stvaratelja (pravne odnosno fizičke osobe).

Arhivska zbirka podrazumijeva gradivo više stvaratelja okupljeno u zbirku uvažavajući princip: formata, vrste nosača, vrste zapisa, a vrlo rijetko su tematske.

Stoga je nužno najprije utvrditi u kojim se sve fondovima i zbirkama može nalaziti određena vrsta dokumenata odnosno traženih podataka. Tek potom, u postojećim obavijesnim pomagalima (inventari arhivskih fondova i zbiraka) koje se može dobiti u čitaonici, treba pronaći traženi dokument.

Prije no što pristupite arhivskom gradivu poželjno je istražiti postojeće bibliotečno gradivo o temi koja vas interesira. Informacije stečene na taj način olakšat će vam korištenje izvornih dokumenata jer će te time dobiti preciznije smjernice za istraživanje.