Obrana sisačke gospoštije od Turaka
Pred Vama je virtualna zbirka dokumenata odabranih iz arhivskog fonda Stari spisi Zagrebačkog kaptola (Acta Capituli antiqua) na temu Obrana sisačke gospoštije od Turaka.
Zbirka je nastala suradnjom Državnog arhiva u Sisku, na čiju se područnu nadležnost sadržajno odnosi zbirka, i Hrvatskog državnog arhiva iz Zagreba u čijem je depozitu Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu.
Ova digitalna zbirka obuhvaća 202 dokumenta nastala u razdoblju od 1544. do 1597. godine, a ovdje predstavljamo 20 reprezentativnih dokumenata te zbirke. Riječ je o spisima i ispravama koji svojim sadržajem svjedoče o troškovima gradnje i izvorima prihoda za gradnju sisačke utvrde, o opremi i naoružanju te posadi utvrde, zatim izviješća kaptolskih zapovjednika u Sisku iz razdoblja turskih opsada od 1590. sve do slavne bitke kod Siska 22. lipnja 1593. godine, kao i izvješća i zapise o stanju nakon bitke.
Izvornici su vlasništvo Zagrebačke nadbiskupije, nalaze se u Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu kao dio posebničkog arhiva Zagrebačkoga kaptola.
U skladu s tim bez posebne suglasnosti Nadbiskupskoga duhovnog stola:
- ZABRANJUJE SE dodatno umnažanje snimaka radi možebitnog (faksimilskog) objavljivanja ili umnažanja za treće osobe ili sl.;
- NE DOPUŠTA SE kopiranje za pojedinačne potrebe korisnika gradiva!
Transkripti, kao i sadržajni sažeci dokumenata na hrvatskom jeziku preneseni su iz knjige SISAK U OBRANI OD TURAKA, Izbor građe 1544-1597, koju su za tisak priredili J. Ivanović, J. Kolanović, A. Lukinović, F. Moačanin i I. Pomper, u izdanju Povijesnog arhiva Sisak, Matice hrvatske Sisak i Arhiva Hrvatske, Zagreb 1993.
1544. kolovoz 4.-18.
Zagrebački kaptol i hrvatski ban Nikola Zrinski 4. kolovoza 1544. donose odluku o gradnji sisačke tvrđave i zaključuju da hrvatski plemići dadu pomoć u novcu i radnike, a da Kaptol od svojih prihoda uloži u gradnju 250 forinti. Već 11. kolovoza u Ljubljanu odlaze kanonik kustos Grgur Majcen i kanonik orguljaš Kristofor da tamošnje carske kapetane, senat i grad Ljubljanu zamole za pomoć. Shvativši značenje izgradnje sisačke tvrđave za obranu Hrvatske, Kranjske i ostalih pokrajina od Turaka, u Ljubljani su im dali dvije lađe zvane „šajke“ za prijevoz građe iz Zagreba u Sisak, dvije manje lumbarde zvane „hofnice“ i dva centa topničkog praha. Iz Ljubljane je u Sisak radi gradnje tvrđave došao i zidarski meštar Antun. U zapisu se navode izdaci koje su tada imali dvojica navedenih kanonika.
1544. – 1550. Sisak
Pregled sveukupnih izdataka za gradnju sisačke tvrđave i nabavu oružja, za plaću zidarskih meštara, kaštelana, vratara i stražu u razdoblju od 1544-1550. Ukupno je utrošeno 3,363 forinti i 28 denara. Kaptol je novac utrošen u gradnju i opremu tvrđave osiguravao od desetine vina, od redovnih podavanja o blagdanu sv. Jurja i sv. Martina, od novca dobivenog od otkupa svinja te od novca kraljevskih nameta i podavanja na koje su bili obvezni kaptolski podanici. Posebnom je povlasticom, naime, Ferdinand odredio da se sav novac koji je prikupljen od nameta i podavanja sisačkih podanika upotrijebi za gradnju i opremu tvrđave.
1546. kolovoz 9. Sisak
Popis opreme, oružja, služinčadi i hrane u novoj sisačkoj tvrđavi.
1553. srpanj 15. Beč
Car Ferdinand Zagrebačkom kaptolu. Kako je od silne koristi za cijelu kraljevinu Slavoniju da sisačka tvrđava bude dobro zaštićena i utvrđena, car je naredio banu Nikoli Zrinskome i Ivanu Ungnadu, vrhovnom kraljevom zapovjedniku u Hrvatskoj i Slavoniji, da u Sisak pošalju potreban broj vojnika. Kada ban ili rečeni zapovjednik pošalju vojnike, neka ih prime i osiguraju im hranu i plaću, a kaptolskim ljudima koji su u tvrđavi neka nalože da se podvrgavaju u obrani Siska zapovjedniku koga pošalje ban ili Ungnad, kako ne bi nastala pomutnja, što bi bilo na štetu i Sisku i cijeloj Kraljevini. Ipak ni zapovjednik ni drugi carevi ljudi ne smiju se miješati u pitanja prihoda i dobara same tvrđave, a car jamči da će nadoknaditi svaku učinjenu štetu.
1556. siječanj 26. Bratislava
Car Ferdinand određuje da se svi nameti i podavanja Ugarskoj komori i Kraljevini Hrvatskoj što su ih obvezni davati kmetovi Zagrebačkog kaptola u Zagrebačkoj i Varaždinskoj županiji (na posjedima Sisak, Varaždinske Toplice, Kosnica i Petrovina) imaju upotrijebiti u daljnjih pet godina za nastavak izgradnje i održavanje sisačke tvrđave.